Ljiljana Zekanović-Korona rođena je 27. lipnja 1966. godine u Zadru. Fakultetsko obrazovanje stekla je na Sveučilištu u Zagrebu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u razdoblju od 1984-1989.,smjer profesor matematike i informatike. 2007. godine magistrirala je na Odjelu za komunikologiju i informatologiju, Sveučilišta u Zadru obranom magistarskog rada pod naslovom „ Informacijski efekti udaljenog učenja“ koji je izradila pod mentorstvom prof.dr.sc. Vladimira Mateljana. U srpnju 2011. godine doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zadru obranom doktorskog rada pod naslovom „ Model evaluacije sustava za e-učenje „ izrađenog također pod mentorstvom prof.dr.sc. Vladimira Mateljana. Po završetku fakultetskog obrazovanja 1989.godine zapošljava se kao profesor matematike i informatike u COUO Juraj Baraković. Od 1992. godine pored posla srednjoškolskog profesora radi kao vanjski suradnik na Filozofskom fakultetu u Zadru. U rujnu 1996. godine prelazi u stalni radni odnos na Filozofski fakultet u Zadru kao predavač na Odsjeku psihologije i Predškolskog odgoja i Razredne nastave. Izvodi nastavu iz kolegija Odabrana poglavlja matematike i informatike , te Osnove informatike. Nakon izdvajanja Visoke učiteljske škole iz sastava Filozofskog fakulteta u Zadru radi kao predavač na Odjelu psihologije i Odsjeku kulture i turizma gdje izvodi nastavu iz kolegija Informatika. 2012. godine izabrana je u zvanje docenta na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti. Izvodi nastavu iz kolegija Osnove informatike, Osnove statistike, Primijenjena matematika za poduzetnike, Osnove matematike, Istraživanja u turizmu, Elektroničko poslovanje, Informacijski sustavi, ICT u turizmu, te Informacijske tehnologije i mediji. Od listopada 2012. godine na funkciji je zamjenika pročelnika Odjela za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Sudjeluje na projektu prof. dr. Josipa Vidakovića - Razvoj novinstva u Zadru (XIX i XX st) šifra projekta 269-2032635-0713 i na projektu prof.dr.sc. Nade Zgrabljić-Rotar – Tradicija u hrvatskoj javnoj političkoj komunikaciji od 2009. godine( šifra projekta 269-0000000-3600). Član je Senata Sveučilišta u Zadru od 2009-2011.godine i od 2011-2013 godine. Svoj istraživački rad usmjerava na istraživanje komunikacija putem informacijskih tehnologija, e-učenje, te uporabu elektroničkih medija u poslovanju, a posebno u turizmu. Sudjelovala je na više znanstvenih skupova i konferencija u zemlji i inozemstvu i koautorica je više znanstvenih članaka na hrvatskom i engleskom jeziku. Od godine 1998. tajnik je Društva informatičara u Zadru i aktivno sudjeluje u radu Društva. U periodu od 1995. godine do 1998.godine predsjednik je Županijskog povjerenstva za natjecanje iz informatike učenika osnovnih i srednjih škola. Bila je član Izvršnog odbora Hrvatskog saveza informatičara. Aktivno sudjeluje u organizaciji ljetnih kampova informatike u Zadru. Bila je predsjednik Organizacijskog odbora domaćina za V srednjoeuropsku informatičku olimpijadu. Voditelj je tima suradnje tvrtke Microsoft Hrvatska i Sveučilišta u Zadru. U okviru te suradnje voditelj je projekta „ Novi dan za posao „ za zadarsku županiju. U sklopu suradnje sa tvrtkom Microsoft član je ocjenjivačkog suda za izbor inovativnih nastavnika. Aktivno sudjeluje u organizaciji Ljetnje škole Informacijske tehnologije i mediji koja se od kolovoza 2016. organizira na Sveučilištu u Zadru kao član Organizacijskog odbora. U svibnju 2017. godine imenovana je za člana Organizacijskog odbora međunarodne konferencije softvera, telekomunikacija i računala Softcom 2017. koja se organizira u Splitu. Od svibnja 2016. godine voditelj je radne skupine za osnivanje stručnog studija Informacijske tehnologije na Sveučilištu u Zadru, a po dobivanju potrebnih dozvola za pokretanje studija imenovana je voditeljem studija koji se pokreće u listopadu 2017. godine. 18.veljače 2018. godine na Odjelu za turizam i komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru izabrana je u zvanje izvanrednog profesora u području društvenih znanosti, polje informacijsko komunikacijske znanosti. U lipnju 2023, izabrana je u zvanje redovitog profesora iz područja informacijskih i komunikacijskih znanosti na Sveučilištu u Zadru. Od 1.listopada 2017. do danas na funkciji je pročelnice Odjela za turizam i komunikacijske znanosti tj danas Odjela za primijenjene komunikacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Aktivno je sudjelovala u dva uspješno završena projekta sufinancirana iz Europskog socijalnog fonda o razvoju i unaprjeđenju studijskih programa, a trenutno još uvijek sudjeluje na projektu „Jačanja STEM vještina u osnovnim školama i razvoju Regionalnih znanstvenih centara za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području“ sufinanciran financijskim mehanizmom Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške. Tijekom svoje znanstvene karijere objavila je kao autor ili koautor pedeset znanstvenih i stručnih radova.
PRILAGODBA STUDIJSKIH PROGRAMA ZATJEVIMA TRŽIŠTA RADA U VRIJEME NOVIH DIGITALNIGH TEHNOLOGIJA I UMJETNE INTELIGENCIJE
Danas živimo u vrijeme ubrzane digitalne transformacije koja mijenja našu svakodnevnicu, radne uvjete i okruženje , naše slobodno vrijeme. Tržištu rada za provođenje procesa digitalne transformacije neophodan je educirani kadar. Obrazovni sustav od osnovne škole do fakulteta trebao bi pratiti potrebe tržišta rada i konstantno se prilagođavati potrebama tržišta rada. Primjena digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u institucijama i tvrtkama nije pitanje izbora već je to imperativ svakog uspješnog poslovanja. Visoko školske ustanove trebaju biti predvodnici u kreiranju novih znanja i vještina i kompetencija budućnosti. Tržište rada trenutno oblikuju tri područja: umjetna inteligencija, strategija i komunikacija. Digitalne tehnologije i umjetnu inteligenciju treba uključiti u studijske programe smisleno ne ugrožavajući pritom temeljne akademske vrijednosti poput kvalitete znanja, autonomije profesora i kritičkog razmišljanja. U ovom radu analizirani su dostupni službeni podaci o potrebama tržišta rada, postojećim studijskim programima i upisanim ishodima učenja i skupovima kompetencija u HKO ( Hrvatski kvalifikacijski okvir ). Analizirani su i dostupni podaci sa European Data Portala. Također, za potrebe ovog rada provedena su dva primarna istraživanje: na slučajnom uzorku studenata i na slučajnom uzorku profesora na visoko obrazovnim ustanovama. Obje grupe ispitanika popunjavale su online anketni upitnik kreiran u Google Formsu. Pored osnovnih demografskih podataka studenti su procjenjivali koja znanja i vještine su stekli u tijeku školovanja, a koja na neki drugi način i kako. Profesori ispitanici pored osnovnih podataka u upitniku su iznosili podatke o usklađenosti studijskih programa potrebama tržišta rada, da li u svojim kolegijima imaju skupove ishoda učenja i kompetencija ( i koje) koji slijede potrebe tržišta rada, koliko zatim sami prate potrebe za određenim kompetencijama i usavršavaju svoje kolegije mijenjajući način poučavanja i savladavanja gradiva. Rezultati istraživanja statistički se analiziraju kroz različite statističke postupke, a njihova je svrha pokazati koliko i kako bi trebalo izmijeniti studijske programe da bi se uskladili sa potrebama tržišta rada.