.jpg)
Nakon završetka općeg smjera gimnazije u Varaždinu 1994. godine, akademski put započinje na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje 2001. stječe zvanje diplomirane inženjerke agronomije. Paralelno s time, 1996. godine upisuje Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu te 2000. stječe zvanje vjeroučitelja, čime oblikuje interdisciplinarni pristup obrazovanju i radu. Svoje stručno usmjerenje dodatno razvija 2003. godine završetkom specijalističkog studija ekoinženjerstva na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije. U 2022. godini na Geotehničkom fakultetu, Sveučilištu u Zagrebu, stječe diplomu doktora znanosti iz područja tehničke znanosti, znanstvenog polja interdisciplinarne tehničke znanosti -Inženjerstvo okoliša. Melita Srpak naslovna je predavačica na Međimurskom veleučilištu u Čakovcu u području biotehničkih i tehničkih znanosti te suradnica na Geotehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Autorica i koautorica više od 80 znanstvenih i stručnih radova u zemlji i inozemstvu, kao i visokoškolskog udžbenika Energetska tranzicija - vodikova paradigma. Zaposlena je u Zavodu za prostorno uređenje Varaždinske županije, gdje se bavi prostornim planiranjem, zaštitom okoliša i krajobraza. Stručni interes usmjeren je na održivi razvoj i integraciju interdisciplinarnih pristupa u upravljanju prostorom. Aktivna je članica Društva građevinskih inženjera i tehničara Varaždina, Društva za ceste Varaždin te Znanstvenog vijeća za naftno-plinsko gospodarstvo i energetiku pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Svojim radom kontinuirano doprinosi povezivanju znanosti, obrazovanja i stručne prakse u području zaštite okoliša i održivog razvoja.
Mjerenje kvalitete života pomoću subjektivnih indikatora: studija slučaja Varaždinske županije
Varaždinska županija jedna je od demografski najugroženijih hrvatskih županija, s obzirom na opće demografske pokazatelje ukupnoga, prirodnoga i prostornoga kretanja stanovništva. Ovaj rad temelji se na znanstvenom istraživanju zadovoljstva kvalitetom života i životnim standardom stanovnika Varaždinske županije, provedenom u okviru izrade Socijalno demografske studije Varaždinske županije. Istraživanje se temeljilo na kvantitativnoj analizi subjektivnih procjena ispitanika prikupljenih anketnim upitnikom primjenom petostupanjske Likertove ljestvice u razdoblju od 27. veljače do 10. travnja 2025. godine. Svrha istraživanja bila je analizirati subjektivnu procjenu kvalitete života i životnog standarda stanovništva Varaždinske županije uključujući širok spektar društveno-ekonomskih i infrastrukturnih aspekata, uključujući socijalnu i zdravstvenu skrb, obrazovanje, tržište rada, prometnu i komunalnu infrastrukturu, zaštitu okoliša, mogućnosti za rekreaciju i provođenje slobodnog vremena, sigurnost u zajednici te druge ključne čimbenike koji utječu na svakodnevni život ispitanika. Cilj istraživanja bio je definirati prosječno (trenutno) zadovoljstvo, ne ulazeći u čimbenike i tzv. prediktore subjektivnoga zadovoljstva niti specifičnosti pojedinih jedinica lokalne samouprave (u nastavku: JLS). Rezultati istraživanja pokazuju da zadovoljstvo kvalitetom života i životnim standardom stanovnika Varaždinske županije nije određeno samo materijalnim uvjetima, poput stanovanja i dostupnosti zdravstvene zaštite, nego i društvenom stabilnošću te osjećajem sigurnosti. Dobiveni rezultati istraživanja pružaju relevantne smjernice za lokalne politike usmjerene na unaprjeđenje životnog standarda i kvalitetu života, kombinirajući ekonomske mjere s ulaganjima u obrazovanje i društvenu infrastrukturu, te aktivno sudjelovanje u zajednici.